Desničarski nacionalizam bilježi uspon u Njemačkoj, a ankete pokazuju da bi Alternativa za Njemačku (AFD), čija platforma u velikoj mjeri slijedi formulu klasičnih evropskih desničarskih populista, mogla da osvoji glasački blok od čak 30 odsto njemačkih birača, navodi u analizi Njemački Maršalov fond.
AFD, koja se pozicionira kao stranka koja se zalaže za naciju, a protivi se postojećem političkom establišmentu, prvobitno je osnovana kao partija koja je protiv eura, mada ne nužno i protiv Evrope, a sada napada njemačke političare zbog neželjenih društvenih promjena svake vrste u proteklih par decenija.
Takođe krivi migrante i uticaj Evropske unije za remećenje sjajne slike o njemačkoj naciji.
Međutim, AFD je podrivena unutrašnjim stranačkim sporovima između neformalnog partijskog lidera Bernda Lukea i nacionalkonzervativne frakcije.
Po većini političkih pitanja, krilo stranke koje podržava Lukea teži da usvoji neke od stavova koje su zastupale i hrišćanske demokrate prije samo 10 godina.
Na primjer, Luke poziva stranku da se posveti transatlantskoj i evropskoj saradnji, skeptičan je u pogledu Rusije na čelu sa predsjednikom Vladimirom Putinom i predlaže strogi stav o imigracionoj politici.
Istovremeno, ekstremnije desničarska nacionalkonzervativna frakcija pod vođstvom Konrada Adama, Aleksandra Gaulanda i Frauke Petri želi da pozicionira AFD kao njemačku verziju francuskog Nacionalnog fronta (FN).
Oni smatraju da bi AFD trebalo da se fokusira uglavnom na pitanja vezana za njemački identitet, po kojima su stavovi hrišćanskih demokrata daleko liberalniji.
Kao takva, ova frakcija u potpunosti odbacuje transatlantsku saradnju, pokazuje velike simpatije prema ruskom stavu o Ukrajini i predlaže selektivnu migraciju na osnovu vjeroispovijesti.
Zanimljivo je da interne rasprave do sada gotovo da nisu imale uticaja na javnu reputaciju AFD, pošto ankete od sredine 2013. pokazuju da ta partija ima stabilnih šest do osam odsto pristalica.
Na partijskoj konvenciji u Bremenu 31. januara, skoro svi unutarpartijski konflikti riješeni su u korist Lukea, koji će, po svoj prilici, postati jedini lider te stranke u novembru.
Kao što Luke često ističe, s obzirom na predstojeće važne federalne državne izbore, važno je da stranka stiša svoje unutrašnje sporove, a poziv na jedinstvo mu je i donio podršku mnogih članova AFD, iako razilaženja u stavovima i dalje postoje.
Nekoliko članova partije je, međutim, iskazalo nezadovoljstvo zbog Lukeove izjave da bi se povukao sa čela stranke ako njegovi predlozi ne bi bili prihvaćeni, ali je njihovo nezadovoljstvo tim „autoritarnim taktikama” donekle ublaženo strahom da AFD ne bude predstavljena u negativnom svijetu u njemačkim medijima.
Lukeov trijumf na partijskoj konvenciji mogao bi se, na kraju, pokazati kao Pirova pobjeda, imajući u vidu da je debata unutar stranke ograničena po spornim pitanjima, što znači da bi Lukeovi stranački rivali mogli da u narednom mjesecima dobiju na zamahu.
Nezadovoljni rezultatima konvencije, neki članovi će nastaviti da kritikuju Lukea zbog autoritarnog stila rukovođenja strankom i optuživaće ga da je previše blag u pogledu imigracije, EU, SAD, a previše kritičan prema Putinovoj Rusiji.
Predstojeće konvencije AFD u aprilu i novembru će pokazati koja platforma će prevagnuti: proamerički konzervativci i protivnici eura okupljeni oko Lukea, ili proruski i antievropski nacionalkonzervativci skoncentrisani oko Adama, Gaulanda i Petri, zaključuje se u analizi.
(Tanjug)
Raste broj napada na azilante
BERLIN – Broj napada desničarskih ekstremista na azilante u Njemačkoj raste, i u poslednjem kvartalu prošle godine zabilježeno je 67 takvih napada, što je više nego u cijeloj 2013. godini, piše juče njemački dnevnik „Tagešpigel”.
U kategoriju takvih napada spadaju, kako se navodi, od napada na azilantske domove do napada na same azilante i od raspirivanja rasne mržnje do napada oružjem ili zapaljivim sredstvima.
Pitanje azilanata u Njemačkoj jedno je od najvažnijih unutrašnjo-političkih tema koje je izazvalo i okupljanja u okviru Pegide – Saveza patriotskih Evropljana protiv islamizacije zapada, a statistika kaže da su samo u prošlom mjesecu podnijeta 25.042 zahtjeva za azil, što je 73,1 odsto više nego u istom mjesecu lani.
U januaru ove godine najviše zahtjeva za azil podnijeli su građani Sirije (5.530), Kosova (3.630) i na trećem mjestu Srbije, odakle je stiglo 3.328, što je nešto manje nego u decembru lani, kada je bilo podnijeto 3.369 molbi.